DERMATOLOGIJA
Pregled madeža
“
Madeži (naevusi)
Madeži, poznati i kao naevusi, su uobičajene kožne promjene koje nastaju uslijed nakupljanja stanica unutar kože, najčešće pigmentnih stanica – melanocita. Mogu biti urođeni (kongenitalni) ili se pojaviti naknadno tijekom života (stečeni). Iako su većinom benigni, određeni oblici madeža mogu predstavljati povećan rizik za razvoj melanoma – zloćudnog tumora kože.
FotoFinder ATBM Master
Snimanje cijelog tijela i digitalna dermoskopija.
Jednom godišnje
Preporučeni pregled madeža za sve odrasle.
Kada na pregled
Kada posjetiti dermatologa?
Većina madeža je bezopasna i ne zahtijeva liječenje. Međutim, važno je obratiti pažnju na promjene u madežima, jer ponekad mogu predstavljati rani znak melanoma, zloćudnog tumora kože. Svaka promjena izgleda madeža – boje, veličine, oblika, svrbež, krvarenje ili izbočenje – zahtijeva dermatološku procjenu. Posebnu pozornost treba posvetiti ABCDE pravilima:
AAsimetrija
BNepravilni rubovi
CPromjene u boji
DPromjer veći od 6 mm
EEvolucija, tj. promjena u izgledu
Svaka nagla promjena u izgledu madeža – poput promjene boje, veličine, oblika ili pojave svrbeža i krvarenja – treba se shvatiti ozbiljno. Osobe koje imaju više od 50 madeža, svijetlu put, ili obiteljsku povijest raka kože spadaju u rizičnu skupinu i trebaju redovite dermatološke kontrole.
FotoFinder ATBM Master
Kako uređaj funkcionira
FotoFinder ATBM Master je sofisticirani medicinski sustav koji kombinira automatizirano snimanje cijelog tijela, digitalnu dermoskopiju i umjetnu inteligenciju (AI) za precizno otkrivanje novih ili promjenjivih lezija na koži.
1
Snimanje cijelog tijela
Tijekom pregleda, uređaj automatski izrađuje standardizirane fotografije cijelog tijela. Kamera zadržava jednaku udaljenost i kut snimanja pri svakom pregledu, čime se osigurava točnost usporedbe kroz vrijeme.
2
Usporedba sa starim snimkama
U sljedećem koraku, softver pomoću umjetne inteligencije uspoređuje trenutne snimke s onima iz prethodnih pregleda. Ako se pojavi nova promjena na koži ili ako neki madež pokaže znakove promjene, sustav to automatski označava za daljnju analizu.
3
Digitalna dermoskopija
Nakon toga, dermatolog koristi digitalnu dermoskopiju za detaljan pregled svake sumnjive lezije. Dermoskopske slike prikazuju strukture unutar madeža koje nisu vidljive golim okom, što omogućuje sigurniju i precizniju dijagnozu.
Više informacija
Madeži, melanom i druge promjene
Kako nastaju madeži?+
Madeži su rezultat lokaliziranih nakupina stanica kože koje se razvijaju zbog genetskih mutacija i razvojnih grešaka. Vanjski čimbenici, osobito izlaganje UV zračenju u ranom djetinjstvu, također utječu na broj i izgled stečenih madeža. Studije pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života.
Uklanjanje madeža+
Madeži se uklanjaju ako postoji sumnja na malignost, ako smetaju (npr. na mjestima trenja) ili iz estetskih razloga. Postupci uključuju kirurško uklanjanje (ekscizija), brijanje (shave metoda), lasersko uklanjanje ili elektrokoagulaciju.
Prevencija i praćenje+
Najvažnija prevencija prekomjernog stvaranja novih madeža i zaštite od melanoma je izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu, osobito u djetinjstvu. Preporučuje se nošenje zaštitne odjeće i šešira, redovita primjena kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 50+) i izbjegavanje solarija.
Osobama s velikim brojem madeža, atipičnim madežima ili obiteljskom poviješću melanoma savjetuje se redovit dermatološki pregled i digitalno mapiranje madeža te samopregled jednom mjesečno.
Osobama s velikim brojem madeža, atipičnim madežima ili obiteljskom poviješću melanoma savjetuje se redovit dermatološki pregled i digitalno mapiranje madeža te samopregled jednom mjesečno.
Dermatoskopija+
Dermatoskopija (ili dermoskopija) je neinvazivna dijagnostička metoda koja omogućuje detaljan pregled strukture kože pomoću povećanja i posebnog osvjetljenja. Najčešće se koristi za procjenu pigmentiranih promjena, poput madeža, s ciljem ranog otkrivanja melanoma. Dermatoskop prikazuje boje i uzorke unutar kože koji nisu vidljivi golim okom, poput nepravilnosti u pigmentu, krvnih žila ili granica madeža. Iskusni dermatolozi ovom metodom lakše razlikuju benigne od malignih promjena, a u kombinaciji s digitalnim snimanjem moguće je pratiti promjene kroz vrijeme (tzv. mapiranje madeža).
Zašto je rana dijagnoza ključna?+
Većina melanoma ne nastaje iz postojećih madeža, već kao nova promjena na koži. Problem je što su rani melanomi u početku često vrlo mali (2 – 4 mm) i bez jasnih vizualnih obilježja, pa ih je teško uočiti golim okom ili konvencionalnim pregledom. Najvažniji čimbenik koji utječe na ishod liječenja melanoma je njegova debljina. Što je melanom tanji, to su šanse za potpuno izlječenje veće. FotoFinder ATBM snimanjem cijele površine kože omogućuje otkrivanje i najmanjih promjena koje bi inače mogle proći nezapaženo. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, moguće je prepoznati melanom dok je još u površinskom sloju kože, kada se može uspješno ukloniti kirurškim zahvatom.
FotoFinder ATBM Master omogućuje otkrivanje raka kože u fazi kada je potpuno izlječiv kirurškim zahvatom.
FotoFinder ATBM Master omogućuje otkrivanje raka kože u fazi kada je potpuno izlječiv kirurškim zahvatom.
Melanom – što morate znati+
Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora kože. Iako se može izliječiti ako se otkrije na vrijeme, zbog svoje agresivnosti i brzog širenja, predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju – i zato ga nikada ne treba zanemariti.
Što je melanom?
Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita – stanica koje proizvode pigment melanin. Najčešće se javlja na koži, ali može se razviti i na sluznicama, oku, pa čak i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože, melanom ima vrlo visok potencijal za metastaziranje, što znači da se može brzo proširiti na druge organe – pluća, mozak, jetru.
Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita – stanica koje proizvode pigment melanin. Najčešće se javlja na koži, ali može se razviti i na sluznicama, oku, pa čak i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože, melanom ima vrlo visok potencijal za metastaziranje, što znači da se može brzo proširiti na druge organe – pluća, mozak, jetru.
Kako izgleda melanom?
Melanom se obično pojavljuje de novo, odnosno kao “nova pigmentirana promjena” koja tijekom vremena mijenja oblik, boju, veličinu ili rubove ili kao postojeći madež koji počinje mijenjati izgled. Promjene mogu uključivati asimetričan oblik; nepravilne, nazubljene rubove; višebojnost (crna, smeđa, plava, crvena..); povećanje veličine; te izdignuće, svrbež, krvarenje ili stvaranje krasta. Kod samopregleda primjenjuje se ABCDE pravilo – jednostavan način kako uočiti sumnjive promjene (Asymetry - Asimetrija, Border – rubovi, Colour – boja, Diameter – promjer, Evolving – promjena).
Melanom se obično pojavljuje de novo, odnosno kao “nova pigmentirana promjena” koja tijekom vremena mijenja oblik, boju, veličinu ili rubove ili kao postojeći madež koji počinje mijenjati izgled. Promjene mogu uključivati asimetričan oblik; nepravilne, nazubljene rubove; višebojnost (crna, smeđa, plava, crvena..); povećanje veličine; te izdignuće, svrbež, krvarenje ili stvaranje krasta. Kod samopregleda primjenjuje se ABCDE pravilo – jednostavan način kako uočiti sumnjive promjene (Asymetry - Asimetrija, Border – rubovi, Colour – boja, Diameter – promjer, Evolving – promjena).
Tko je u riziku?+
Svatko može dobiti melanom, no osobito su ugroženi:
Osobe svijetle puti koje lako izgorijevaju na suncu
Ljudi s velikim brojem madeža (više od 50) ili atipičnim madežima
Osobe koje su više puta u životu imale sunčane opekline, posebno u djetinjstvu
Korisnici solarija
Osobe s obiteljskom poviješću melanoma
Imunosupresirani pacijenti
Važno je znati da čak i jedna do dvije opekline u djetinjstvu mogu udvostručiti rizik za razvoj melanoma u odrasloj dobi.Dijagnoza i liječenje melanoma+
Kako se melanom dijagnosticira?
Prvi korak je dermatološki pregled madeža, uz digitalnu dermatoskopiju – bezbolnu, neinvazivnu metodu koja omogućava evaluaciju boja i mikrostruktura u epidermisu koje nije moguće vidjeti golim okom. Ako postoji sumnja na malignost, preporučuje se kirurško uklanjanje madeža uz histološku analizu (PHD). U ranoj fazi, melanom se nalazi samo u površinskom sloju kože i tada je potpuno izlječiv.
Prvi korak je dermatološki pregled madeža, uz digitalnu dermatoskopiju – bezbolnu, neinvazivnu metodu koja omogućava evaluaciju boja i mikrostruktura u epidermisu koje nije moguće vidjeti golim okom. Ako postoji sumnja na malignost, preporučuje se kirurško uklanjanje madeža uz histološku analizu (PHD). U ranoj fazi, melanom se nalazi samo u površinskom sloju kože i tada je potpuno izlječiv.
Liječenje melanoma
U ranoj fazi, liječenje se najčešće svodi na kirurško uklanjanje uz sigurnosni rub zdrave kože, što često dovodi do potpunog izlječenja. Kod uznapredovalih oblika, liječenje uključuje i imunoterapiju, ciljanu terapiju i zračenje. Liječenje vodi multidisciplinarni tim stručnjaka. Što se melanom ranije otkrije – to su šanse za potpuno izlječenje veće.
U ranoj fazi, liječenje se najčešće svodi na kirurško uklanjanje uz sigurnosni rub zdrave kože, što često dovodi do potpunog izlječenja. Kod uznapredovalih oblika, liječenje uključuje i imunoterapiju, ciljanu terapiju i zračenje. Liječenje vodi multidisciplinarni tim stručnjaka. Što se melanom ranije otkrije – to su šanse za potpuno izlječenje veće.
Kada otići na prvi pregled madeža?
Preventivni pregledi madeža preporučuju se već u ranijoj dobi, osobito kod djece s prirođenim madežima, većim brojem madeža ili obiteljskom poviješću melanoma. Svi odrasli, a posebno osobe sa svijetlom puti i povećanim rizikom, trebaju barem jednom godišnje obaviti pregled madeža kod dermatologa.
Preventivni pregledi madeža preporučuju se već u ranijoj dobi, osobito kod djece s prirođenim madežima, većim brojem madeža ili obiteljskom poviješću melanoma. Svi odrasli, a posebno osobe sa svijetlom puti i povećanim rizikom, trebaju barem jednom godišnje obaviti pregled madeža kod dermatologa.
Učestalost melanoma – svjetski i domaći podaci+
Melanom je u porastu diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine se dijagnosticira oko 132.000 novih slučajeva melanoma, a u Hrvatskoj godišnje oboli oko 500 osoba. Iako je broj dijagnosticiranih slučajeva u Hrvatskoj u skladu s europskim prosjekom, stopa smrtnosti je čak 50% viša – najčešće zbog kasnog otkrivanja. Prosječna dob dijagnosticiranja je između 40 i 60 godina, iako se melanom sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba.
Aktinička keratoza (AK)+
Aktinička keratoza, poznata i kao solarna keratoza, je prekancerozna promjena kože koja nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja suncu. Smatra se ranim oblikom planocelularnog karcinoma kože. Najčešće se pojavljuje kod osoba sa svijetlom puti, koje su godinama bile izložene suncu, osobito starijih od 60 godina. Uobičajene lokalizacije uključuju lice, uši, vlasište, ruke i usne. Promjene se očituju kao grube, ljuskave mrlje ili zadebljanja, koja mogu biti boje kože, crvenkasta ili pigmentirana. Mogu biti nježne, bolne ili potpuno bez simptoma. Često su brojne i variraju u izgledu. Iako većina aktiničkih keratoza ne prelazi u rak, kod osoba s većim brojem promjena povećan je rizik razvoja planocelularnog karcinoma kože.
Bazocelularni karcinom (BCC)+
Bazocelularni karcinom je najčešći oblik raka kože i pripada skupini karcinoma keratinocita. Iako rijetko metastazira, može lokalno invazivno rasti i uzrokovati značajno oštećenje okolnog tkiva. Najčešće pogađa starije osobe, osobito muškarce, ali se javlja i kod mlađih. Glavni čimbenici rizika uključuju izlaganje UV zračenju, svijetlu put, česte opekline od sunca i oslabljeni imunitet. Bazocelularni karcinom se obično razvija kao spororastući čvorić ili ploča, najčešće ružičaste, boje kože ili pigmentirane. Može krvariti, krasiti se ili ulcerirati, osobito na licu, nosu, ušima i vratu.
Liječenje ovisi o veličini, lokaciji i vrsti tumora, a najčešće uključuje kirurško uklanjanje. Prognoza je izvrsna ako se tumor na vrijeme prepozna i liječi, no bolesnici imaju povećan rizik za razvoj novih tumora, uključujući i melanom.
Liječenje ovisi o veličini, lokaciji i vrsti tumora, a najčešće uključuje kirurško uklanjanje. Prognoza je izvrsna ako se tumor na vrijeme prepozna i liječi, no bolesnici imaju povećan rizik za razvoj novih tumora, uključujući i melanom.
Madeži, poznati i kao naevusi, su uobičajene kožne promjene koje nastaju uslijed nakupljanja stanica unutar kože, najčešće pigmentnih stanica – melanocita. Mogu biti urođeni (kongenitalni) ili se pojaviti naknadno tijekom života (stečeni). Iako su većinom benigni, određeni oblici madeža mogu predstavljati povećan rizik za razvoj melanoma – zloćudnog tumora kože.
Više o tretmanu+
Madeži su rezultat lokaliziranih nakupina stanica kože koje se razvijaju zbog genetskih mutacija i razvojnih grešaka. Vanjski čimbenici, osobito izlaganje UV zračenju u ranom djetinjstvu, također utječu na broj i izgled stečenih madeža. Studije pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života.
Kada posjetiti dermatologa?+
Većina madeža je bezopasna i ne zahtijeva liječenje. Međutim, važno je obratiti pažnju na promjene u madežima, jer ponekad mogu predstavljati rani znak melanoma, zloćudnog tumora kože. Svaka promjena izgleda madeža – boje, veličine, oblika, svrbež, krvarenje ili izbočenje – zahtijeva dermatološku procjenu. Posebnu pozornost treba posvetiti ABCDE pravilima:
A
Asimetrija
Asimetrija
B
Nepravilni rubovi
Nepravilni rubovi
C
Promjene u boji
Promjene u boji
D
Promjer veći od 6 mm
Promjer veći od 6 mm
E
Evolucija, tj. promjena u izgledu
Evolucija, tj. promjena u izgledu
Svaka nagla promjena u izgledu madeža – poput promjene boje, veličine, oblika ili pojave svrbeža i krvarenja – treba se shvatiti ozbiljno. Osobe koje imaju više od 50 madeža, svijetlu put, ili obiteljsku povijest raka kože spadaju u rizičnu skupinu i trebaju redovite dermatološke kontrole.
Uklanjanje madeža+
Madeži se uklanjaju ako postoji sumnja na malignost, ako smetaju (npr. na mjestima trenja) ili iz estetskih razloga. Postupci uključuju kirurško uklanjanje (ekscizija), brijanje (shave metoda), lasersko uklanjanje ili elektrokoagulaciju.
Prevencija i praćenje+
Najvažnija prevencija prekomjernog stvaranja novih madeža i zaštite od melanoma je izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu, osobito u djetinjstvu. Preporučuje se nošenje zaštitne odjeće i šešira, redovita primjena kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 50+) i izbjegavanje solarija.
Osobama s velikim brojem madeža, atipičnim madežima ili obiteljskom poviješću melanoma savjetuje se redovit dermatološki pregled i digitalno mapiranje madeža te samopregled jednom mjesečno.
Osobama s velikim brojem madeža, atipičnim madežima ili obiteljskom poviješću melanoma savjetuje se redovit dermatološki pregled i digitalno mapiranje madeža te samopregled jednom mjesečno.
Dermatoskopija i FotoFinder+
Dermatoskopija (ili dermoskopija) je neinvazivna dijagnostička metoda koja omogućuje detaljan pregled strukture kože pomoću povećanja i posebnog osvjetljenja. Najčešće se koristi za procjenu pigmentiranih promjena, poput madeža, s ciljem ranog otkrivanja melanoma. Dermatoskop prikazuje boje i uzorke unutar kože koji nisu vidljivi golim okom, poput nepravilnosti u pigmentu, krvnih žila ili granica madeža. Iskusni dermatolozi ovom metodom lakše razlikuju benigne od malignih promjena, a u kombinaciji s digitalnim snimanjem moguće je pratiti promjene kroz vrijeme (tzv. mapiranje madeža).
FotoFinder ATBM Master je sofisticirani medicinski sustav koji kombinira automatizirano snimanje cijelog tijela, digitalnu dermoskopiju i umjetnu inteligenciju (AI) za precizno otkrivanje novih ili promjenjivih lezija na koži.
FotoFinder ATBM Master omogućuje otkrivanje raka kože u fazi kada je potpuno izlječiv kirurškim zahvatom.
FotoFinder ATBM Master je sofisticirani medicinski sustav koji kombinira automatizirano snimanje cijelog tijela, digitalnu dermoskopiju i umjetnu inteligenciju (AI) za precizno otkrivanje novih ili promjenjivih lezija na koži.
1
Snimanje cijelog tijela
Tijekom pregleda, uređaj automatski izrađuje standardizirane fotografije cijelog tijela. Kamera zadržava jednaku udaljenost i kut snimanja pri svakom pregledu, čime se osigurava točnost usporedbe kroz vrijeme.
Tijekom pregleda, uređaj automatski izrađuje standardizirane fotografije cijelog tijela. Kamera zadržava jednaku udaljenost i kut snimanja pri svakom pregledu, čime se osigurava točnost usporedbe kroz vrijeme.
2
Usporedba sa starim snimkama
U sljedećem koraku, softver pomoću umjetne inteligencije uspoređuje trenutne snimke s onima iz prethodnih pregleda. Ako se pojavi nova promjena na koži ili ako neki madež pokaže znakove promjene, sustav to automatski označava za daljnju analizu.
U sljedećem koraku, softver pomoću umjetne inteligencije uspoređuje trenutne snimke s onima iz prethodnih pregleda. Ako se pojavi nova promjena na koži ili ako neki madež pokaže znakove promjene, sustav to automatski označava za daljnju analizu.
3
Većina melanoma ne nastaje iz postojećih madeža, već kao nova promjena na koži. Problem je što su rani melanomi u početku često vrlo mali (2 – 4 mm) i bez jasnih vizualnih obilježja, pa ih je teško uočiti golim okom ili konvencionalnim pregledom. Najvažniji čimbenik koji utječe na ishod liječenja melanoma je njegova debljina. Što je melanom tanji, to su šanse za potpuno izlječenje veće. FotoFinder ATBM snimanjem cijele površine kože omogućuje otkrivanje i najmanjih promjena koje bi inače mogle proći nezapaženo. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, moguće je prepoznati melanom dok je još u površinskom sloju kože, kada se može uspješno ukloniti kirurškim zahvatom.Digitalna dermoskopija
Nakon toga, dermatolog koristi digitalnu dermoskopiju za detaljan pregled svake sumnjive lezije. Dermoskopske slike prikazuju strukture unutar madeža koje nisu vidljive golim okom, što omogućuje sigurniju i precizniju dijagnozu.
Nakon toga, dermatolog koristi digitalnu dermoskopiju za detaljan pregled svake sumnjive lezije. Dermoskopske slike prikazuju strukture unutar madeža koje nisu vidljive golim okom, što omogućuje sigurniju i precizniju dijagnozu.
FotoFinder ATBM Master omogućuje otkrivanje raka kože u fazi kada je potpuno izlječiv kirurškim zahvatom.
Melanom+
Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora kože. Iako se može izliječiti ako se otkrije na vrijeme, zbog svoje agresivnosti i brzog širenja, predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju – i zato ga nikada ne treba zanemariti.
Što je melanom?
Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita – stanica koje proizvode pigment melanin. Najčešće se javlja na koži, ali može se razviti i na sluznicama, oku, pa čak i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože, melanom ima vrlo visok potencijal za metastaziranje, što znači da se može brzo proširiti na druge organe – pluća, mozak, jetru.
Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita – stanica koje proizvode pigment melanin. Najčešće se javlja na koži, ali može se razviti i na sluznicama, oku, pa čak i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože, melanom ima vrlo visok potencijal za metastaziranje, što znači da se može brzo proširiti na druge organe – pluća, mozak, jetru.
Kako izgleda melanom?
Melanom se obično pojavljuje de novo, odnosno kao “nova pigmentirana promjena” koja tijekom vremena mijenja oblik, boju, veličinu ili rubove ili kao postojeći madež koji počinje mijenjati izgled. Promjene mogu uključivati asimetričan oblik; nepravilne, nazubljene rubove; višebojnost (crna, smeđa, plava, crvena..); povećanje veličine; te izdignuće, svrbež, krvarenje ili stvaranje krasta. Kod samopregleda primjenjuje se ABCDE pravilo – jednostavan način kako uočiti sumnjive promjene (Asymetry - Asimetrija, Border – rubovi, Colour – boja, Diameter – promjer, Evolving – promjena).
Melanom se obično pojavljuje de novo, odnosno kao “nova pigmentirana promjena” koja tijekom vremena mijenja oblik, boju, veličinu ili rubove ili kao postojeći madež koji počinje mijenjati izgled. Promjene mogu uključivati asimetričan oblik; nepravilne, nazubljene rubove; višebojnost (crna, smeđa, plava, crvena..); povećanje veličine; te izdignuće, svrbež, krvarenje ili stvaranje krasta. Kod samopregleda primjenjuje se ABCDE pravilo – jednostavan način kako uočiti sumnjive promjene (Asymetry - Asimetrija, Border – rubovi, Colour – boja, Diameter – promjer, Evolving – promjena).
Tko je u riziku?
Svatko može dobiti melanom, no osobito su ugroženi:
Svatko može dobiti melanom, no osobito su ugroženi:
Osobe svijetle puti koje lako izgorijevaju na suncu
Ljudi s velikim brojem madeža (više od 50) ili atipičnim madežima
Osobe koje su više puta u životu imale sunčane opekline, posebno u djetinjstvu
Korisnici solarija
Osobe s obiteljskom poviješću melanoma
Imunosupresirani pacijenti
Važno je znati da čak i jedna do dvije opekline u djetinjstvu mogu udvostručiti rizik za razvoj melanoma u odrasloj dobi.Učestalost melanoma – svjetski i domaći podaci
Melanom je u porastu diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine se dijagnosticira oko 132.000 novih slučajeva melanoma, a u Hrvatskoj godišnje oboli oko 500 osoba. Iako je broj dijagnosticiranih slučajeva u Hrvatskoj u skladu s europskim prosjekom, stopa smrtnosti je čak 50% viša – najčešće zbog kasnog otkrivanja. Prosječna dob dijagnosticiranja je između 40 i 60 godina, iako se melanom sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba.
Melanom je u porastu diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine se dijagnosticira oko 132.000 novih slučajeva melanoma, a u Hrvatskoj godišnje oboli oko 500 osoba. Iako je broj dijagnosticiranih slučajeva u Hrvatskoj u skladu s europskim prosjekom, stopa smrtnosti je čak 50% viša – najčešće zbog kasnog otkrivanja. Prosječna dob dijagnosticiranja je između 40 i 60 godina, iako se melanom sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba.
Kako se melanom dijagnosticira?
Prvi korak je dermatološki pregled madeža, uz digitalnu dermatoskopiju – bezbolnu, neinvazivnu metodu koja omogućava evaluaciju boja i mikrostruktura u epidermisu koje nije moguće vidjeti golim okom. Ako postoji sumnja na malignost, preporučuje se kirurško uklanjanje madeža uz histološku analizu (PHD). U ranoj fazi, melanom se nalazi samo u površinskom sloju kože i tada je potpuno izlječiv.
Prvi korak je dermatološki pregled madeža, uz digitalnu dermatoskopiju – bezbolnu, neinvazivnu metodu koja omogućava evaluaciju boja i mikrostruktura u epidermisu koje nije moguće vidjeti golim okom. Ako postoji sumnja na malignost, preporučuje se kirurško uklanjanje madeža uz histološku analizu (PHD). U ranoj fazi, melanom se nalazi samo u površinskom sloju kože i tada je potpuno izlječiv.
Liječenje melanoma
U ranoj fazi, liječenje se najčešće svodi na kirurško uklanjanje uz sigurnosni rub zdrave kože, što često dovodi do potpunog izlječenja. Kod uznapredovalih oblika, liječenje uključuje i imunoterapiju, ciljanu terapiju i zračenje. Liječenje vodi multidisciplinarni tim stručnjaka. Što se melanom ranije otkrije – to su šanse za potpuno izlječenje veće.
U ranoj fazi, liječenje se najčešće svodi na kirurško uklanjanje uz sigurnosni rub zdrave kože, što često dovodi do potpunog izlječenja. Kod uznapredovalih oblika, liječenje uključuje i imunoterapiju, ciljanu terapiju i zračenje. Liječenje vodi multidisciplinarni tim stručnjaka. Što se melanom ranije otkrije – to su šanse za potpuno izlječenje veće.
Kada otići na prvi pregled madeža?
Preventivni pregledi madeža preporučuju se već u ranijoj dobi, osobito kod djece s prirođenim madežima, većim brojem madeža ili obiteljskom poviješću melanoma. Svi odrasli, a posebno osobe sa svijetlom puti i povećanim rizikom, trebaju barem jednom godišnje obaviti pregled madeža kod dermatologa.
Preventivni pregledi madeža preporučuju se već u ranijoj dobi, osobito kod djece s prirođenim madežima, većim brojem madeža ili obiteljskom poviješću melanoma. Svi odrasli, a posebno osobe sa svijetlom puti i povećanim rizikom, trebaju barem jednom godišnje obaviti pregled madeža kod dermatologa.
Aktinička keratoza i BCC+
Aktinička keratoza (AK)
Aktinička keratoza, poznata i kao solarna keratoza, je prekancerozna promjena kože koja nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja suncu. Smatra se ranim oblikom planocelularnog karcinoma kože. Najčešće se pojavljuje kod osoba sa svijetlom puti, koje su godinama bile izložene suncu, osobito starijih od 60 godina. Uobičajene lokalizacije uključuju lice, uši, vlasište, ruke i usne. Promjene se očituju kao grube, ljuskave mrlje ili zadebljanja, koja mogu biti boje kože, crvenkasta ili pigmentirana. Mogu biti nježne, bolne ili potpuno bez simptoma. Često su brojne i variraju u izgledu. Iako većina aktiničkih keratoza ne prelazi u rak, kod osoba s većim brojem promjena povećan je rizik razvoja planocelularnog karcinoma kože.
Aktinička keratoza, poznata i kao solarna keratoza, je prekancerozna promjena kože koja nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja suncu. Smatra se ranim oblikom planocelularnog karcinoma kože. Najčešće se pojavljuje kod osoba sa svijetlom puti, koje su godinama bile izložene suncu, osobito starijih od 60 godina. Uobičajene lokalizacije uključuju lice, uši, vlasište, ruke i usne. Promjene se očituju kao grube, ljuskave mrlje ili zadebljanja, koja mogu biti boje kože, crvenkasta ili pigmentirana. Mogu biti nježne, bolne ili potpuno bez simptoma. Često su brojne i variraju u izgledu. Iako većina aktiničkih keratoza ne prelazi u rak, kod osoba s većim brojem promjena povećan je rizik razvoja planocelularnog karcinoma kože.
Bazocelularni karcinom (BCC)
Bazocelularni karcinom je najčešći oblik raka kože i pripada skupini karcinoma keratinocita. Iako rijetko metastazira, može lokalno invazivno rasti i uzrokovati značajno oštećenje okolnog tkiva. Najčešće pogađa starije osobe, osobito muškarce, ali se javlja i kod mlađih. Glavni čimbenici rizika uključuju izlaganje UV zračenju, svijetlu put, česte opekline od sunca i oslabljeni imunitet. Bazocelularni karcinom se obično razvija kao spororastući čvorić ili ploča, najčešće ružičaste, boje kože ili pigmentirane. Može krvariti, krasiti se ili ulcerirati, osobito na licu, nosu, ušima i vratu. Liječenje ovisi o veličini, lokaciji i vrsti tumora, a najčešće uključuje kirurško uklanjanje. Prognoza je izvrsna ako se tumor na vrijeme prepozna i liječi, no bolesnici imaju povećan rizik za razvoj novih tumora, uključujući i melanom.
Bazocelularni karcinom je najčešći oblik raka kože i pripada skupini karcinoma keratinocita. Iako rijetko metastazira, može lokalno invazivno rasti i uzrokovati značajno oštećenje okolnog tkiva. Najčešće pogađa starije osobe, osobito muškarce, ali se javlja i kod mlađih. Glavni čimbenici rizika uključuju izlaganje UV zračenju, svijetlu put, česte opekline od sunca i oslabljeni imunitet. Bazocelularni karcinom se obično razvija kao spororastući čvorić ili ploča, najčešće ružičaste, boje kože ili pigmentirane. Može krvariti, krasiti se ili ulcerirati, osobito na licu, nosu, ušima i vratu. Liječenje ovisi o veličini, lokaciji i vrsti tumora, a najčešće uključuje kirurško uklanjanje. Prognoza je izvrsna ako se tumor na vrijeme prepozna i liječi, no bolesnici imaju povećan rizik za razvoj novih tumora, uključujući i melanom.