Uvod

Činjenica da karcinom kože pokazuje najveću stopu rasta u odnosu na druge karcinome u populaciji bijelaca, s jedne strane i činjenica da je za nastanak karcinoma kože odgovorno u prvom redu izlaganje UV zračenju  s druge strane, nužno nameće potrebu ozbiljnijeg pristupa zaštiti od UV zraka.

Broj novooboljelih pacijenata s karcinomom kože se od 60-tih se godina udvostručava svakih deset godina.

Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija 2009. godine uvrstila UV zračenje u popis čimbenika s kancerogenim djelovanjem na zdravlje ljudi.

Postoje razne mogućnosti za izbjegavanje prekomjernoga izlaganja suncu i posljedičnoga oštećenja kože UV zračenjem:

  • pridržavanjem određenih pravila
  • primjenom zaštitnih sredstava
  • nošenjem UV zaštitne zaštitne odjeće.

Individualan rizik

Svakoj je koži prinicipijelno potrebna zaštita. Intenzitet zaštitnih mjera razlikuje se od osobe do osobe.

Preporuke i mjere efikasne zaštite od UV zračenja treba odrediti pojedinačno, prema tipu kože, dobi pojedine osobe, njezinim životnim okolnostima, zanimanju i navikama u slobodno vrijeme.

Međutim, postoje  rizične skupine kojima su itekako potrebne posebne mjere zaštite. U rizične skupine spadaju:

  • djeca
  • osobe s prirođenom povišenom osjetljivošću na UV zračenje
  • osobe s posebnim oboljenjima kože.
  • starije osobe i osobe s oštećenom kožom uslijed UV zračenja
  • pacijenti nakon transplantacije organa i/ili kod supresije imuniteta
  • osobe s povišenom osjetljivošću na UV zračenja, npr. zbog uzimanja određenih lijekova.
  • osobe koje se bave sportom vani  ili borave u prirodi
  • posebna zanimanja koja se redovito i dugotrajno izlažu UV zračenju.

UV indeks

UV indeks (skraćeno UVI) je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zraka. UV indeks određuju različiti čimbenici kao što su zemljopisna širina, godišnje doba, stupanj oblačnosti te nadmorska visina nekog mjesta. Intenzitet zračenja može nadmašiti očekivani UV indeks uslijed reflektiranja sunčevih zraka na snijegu, površini vode ili pijesku.

Model UV zaštite u 4 koraka

Obveza je prvenstveno liječnika dermatologa da informira o djelotvornim mjerama zaštite od UV zračenja. Pritom treba obuhvatiti sljedeće korake:

  • Preventivno ponašanje
  • Zaštitna sredstva za nanošenje (za vanjsku primjenu)
  • Zaštitna sredstva za oralnu primjenu
  • Korištenje zaštitnog tekstila.

Za optimalnu liječničku preporuku od posebne je važnosti da dermatolog odredi individualan profil rizika.

Individualni rizični profil pacijenta dermatolog može ustanoviti u okviru anamneze i pregleda. Intenzitet UV zračenja ovisi o dobu dana i godine, o zemljopisnoj širini, nadmorskoj visini, stupnju oblačnosti, okolišu kao i o vremenskom faktoru.

Novi model zaštite od UV zračenja u 4 koraka znanstvenici su razvili polazeći od aktualnih studija, naputaka i preporuka. Model je orijentiran prema životnoj praksi, uzimajući u obzir kako individualnu osjetljivost na UV zračenje tako i  intenzitet UV ekspozicije.

Prevencija kao zaštita od UV zračenja

1)  Izbjegavati solarije i druge umjetne izvore UV zračenja jer se njihovom upotrebom povećava rizik oštećenja kože kao i rizik nastanka karcinoma. Zbog štetnoga djelovanja solarija i svjetiljki za kvarcanje njihovo je korištenje zabranjeno maloljetnim osobama.

2)  Izbjegavati nastanak opeklina od sunca.

3)  Kožu treba postepeno privikavati na sunce. Početno tamnjenje posredstvom umjetnih izvora zračenja je štetno.

4)  U regijama s puno sunca te za vrijeme najsunčanijih razdoblja u godini potrebno je boravke pod vedrim nebom ograničiti na jutarnje sate te na vrijeme kasno poslijepodne i navečer. Posebno treba izbjegavati ili smanjiti boravak vani preko podneva, jer je tada sunce u zenitu i intenzitet UV zračenja najveći. Točno vrijeme zenita ovisi o zemljopisnom položaju određenoga mjesta. Na području Hrvatske  vrijeme zenita najčešće nije u 12 sati, nego oko 13-13.30 sati.

5)  Prilikom odabira ljetne destinacije treba voditi računa o individualnoj osjetljivosti na UV zračenje.

6)  Uzeti u obzir djelovanje posebnih klimatskih uvjeta (reflektiranje UV zračenja na pijesku i snijegu, disperzija UV zračenja kod magle, visok intenzitet UV zračenja usprkos tankom sloju oblaka). Na svakih 1000 metara visinske razlike povećava se UV zračenje za otprilike 6%. Na dubini od 1 metra mogu se izmjeriti još 50% UV-B zračenja te 75% UV-A zračenja.

7)  Odjeća koja prekriva osjetljive dijelove tijela štiti od UV zračenja. U to spada i pokrivalo za glavu koje također štiti lice, uši i zatiljak, ali i sunčane naočale koje, u skladu sa standardom UV 400, štite od UV-A i UV-B zračenja.

8)  Sve nepokrivene dijelove tijela trebalo bi namazati zaštitnim sredstvom, i to nekoliko puta dnevno. Nanošenje zaštitnih sredstava ne znači da je dozvoljen produljeni boravak na suncu. Ukoliko se bavite nekim vodenim sportom ili krenete na plivanje, u obzir dolaze isključivo vodootporna sredstva.

9)  Dojenčad i mala djeca do 2 godine ne smiju se direktno izlagati suncu –mjesto za igru mora biti  zaštićeno od sunca!

10)  Kod direktnog izlaganja suncu izbjegavati korištenje parfema, jer oni imaju fotosenzibilizirajuće djelovanje.

11)  Ukoliko uzimate lijekove, treba provjeriti postoje li nuspojave u uvjetima izlaganja UV zračenju.

Praktična zaštita od sunca: kreme za sunčanje i zaštitni faktor ( engl. Sun Protection FactorSPF)

Preparati za sunčanje, kreme

Visokodjelotvorna zaštitna sredstva mogu smanjiti oštećenja kože koja se kratkoročno ili dugoročno pojavljuju uslijed prekomjernog izlaganja suncu.

Razina zaštite Zaštitni faktor od sunca (SPF)
srednja 15–30
visoka 30–50
vrlo visoka 50+

Prikaz zaštitnog faktora u kremama za sunčanje

Korištenjem zaštitnog sredstva s faktorom SPF 30, UV zračenje može se smanjiti za 96,7%. Kod zaštitnog sredstva s faktorom SPF 50+ taj je učinak neznatno veći i iznosi 98,3%. Važno je da krema za sunčanje dostatno štiti kako u području UV-A zračenja tako i u području UV-B zračenja.

Zaštitna sredstva treba nanositi u dostatnim količinama (2 mg po kvadratnom centimetru kože). Te količine potrebne su kako bi deklarirani zaštitni faktor doista djelovao, ali nažalost, korisnici u pravilu nanose puno manje. Stoga treba pripaziti na adekvatnu dozažu.

Faktor zaštite od UV-A zračenja trebao bi iznositi barem trećinu deklariranog faktora zaštite od UV-B zračenja.

Kod odabira zaštitnog sredstva potrebno je izbjegavati sredstva koja sadrže Oxybenzone jer ovaj sastojak potiče nastanak alergijskih reakcija i Vitamin A (retinyl palmitate) koji se pokazao kancerogen.

Kod odabira fotozaštitnog sredstva sa fizikalnom zaštitom treba voditi računa da se zinc oxide i titanium dioxide ne nalaze u obliku nanočestica, jer u tom slučaju mogu prodrijeti u sistemsku cirkulaciju. Potražite proizvode na kojima je navedeno: bez nanočestica.

Praktična zaštita od sunca: oralna zaštitna sredstva

Oralna zaštitna sredstva

Kreme za sunčanje sadržavaju filtere koji, međutim, ne mogu do kraja spriječiti prodiranje UV zračenja u kožu. Nadalje, njihovim korištenjem su isključene opekline kao alarmni signal, te se uslijed učestalog mazanja boravak na suncu nerijetko produljuje. Nije moguće sve dijelove tijela namazati zaštitnim sredstvom (npr. uši, razdjeljak na tjemenu itd.). Stoga korištenje oralne zaštite može značajno doprinijeti sprečavanju oštećenja kože uslijed izlaganja suncu.

Iz skupine potencijalno djelotvornih oralnih zaštitnih sredstava, znanstvenici danas raspolažu opsežnim podacima o ekstraktu jedne paprati iz srednje Amerike (Polypodium Leucotomos Extract – PLE). Ovaj ekstrakt trenutno predstavlja najdjelotvorniju sistemsku zaštitu od UV zračenja, te je u laboratorijskim pokusima i kliničkim studijama pokazao razna antioksidacijska i fotoprotektivna svojstva protiv toksičnog djelovanja UV zračenja.

Međutim, nije dovoljno uzimati samo kapsule koje sadrže PLE, jer svojim zaštitnim faktorom od SPF 3–4 ne pružaju dostatnu zaštitu od opeklina.

Kao nadopuna drugim mjerama zaštite (kreme za sunčanje, zaštitna odjeća, prevencijsko ponašanje) PLE može povećati zaštitu od akutnih i kroničnih oštećenja kože uslijed izlaganja suncu.

Praktična zaštita od sunca: zaštitna odjeća

UV zaštitna odjeća

Uz izbjegavanje  direktnog izlaganja suncu, nošenje UV zaštitne odjeće je  najsigurniji način fotozaštite. Obilježava ga praktična primjena posebice kod djece i osoba koje su izrazito osjetljive na UV zrake (rizične skupine).

Kliničke studije pokazuju manji broj madeža na koži školaraca koji su nosili UV zaštitnu odjeću. Ovaj oblik zaštite od sunca je izuzetno dobro prihvaćen  u Australiji gdje se primjenuje više od 16 godina.

Fotozaštitna djelotvornost odjeće uvelike ovisi o gustoći i vrsti tkanine i njezinu sastavu.

Rastezanjem i močenjem tkanine smanjuje se njezino zaštitno djelovanje, a povećava se gustoćom i debljinom.

UV zaštitni faktor za tekstil (UPF) određuje koliko se može produljiti boravak na suncu bez rizika. UPF kod fotozaštitne odjeće analogan je SPF-u kod fotozaštitnih sredstava (krema).

Postoje dvije vrste fotozaštitne odjeće:

  1. Odjeća načinjena od UV zaštitnog materijala u koji su utkane UV zaštitne niti
  2. Odjeća načinjena od materijala koji je premazan UV zaštitnom kemikalijom.

Ciljne grupe za nošenje UV zaštitne odjeće su:  djeca, osobe preosjetljive na UV zrake, osobe koje su svojim zanimanjem svakodnevno veći dio dana izloženi UV zrakama (poljoprivrednici, vrtlari, građevinari, treneri plivanja), sportaši (osobe koje se bave tenisom, vodenim sportovima, golfom, trčanjem, biciklizmom…).

Učitelji i treneri imaju važnu ulogu u edukaciji djece po pitanju fotozaštite.

 

Zaključak

Fotozaštita je primarna u prevenciji karcinoma kože, fotostarenja i fotoosjetljivosti.

Zadatak dermatologa je  prepoznavanje individualnog rizka svake pojedine osobe i , shodno tome,  adekvatno stručno savjetovanje.

Preporuke za zaštitu od sunca
Stupanj

Preventivni

postupci

SPF PLE UPF tekstila
1 a     standardni
2 a 15–30 a standardni +
3 a 30–50 a UPF 20–40
4

a

direktno sunce NE

50+ a UPF iznad 40
 

S rastućim djelovanjem UV zračenja sve je važnije da sami povedemo brigu o odgovarajućem ponašanju i

da se prilagodimo riziku od izlaganja suncu, to znači da imamo u vidu individualan tip kože,

okoliš i mjere zaštite.

Značenje korištenih kratica:

SPF = fotoprotektivni faktor u kremama za sunčanje

PLE = Polypodium Leucotomos Extract (ekstrakt paprati Polypodium Leucotomos) kao

primjer dodatne oralne zaštite od UV zračenja

UPF = normirani faktor zaštite od UV zračenja za tekstil