madeži i pigmentirane promjene

#dermatologijaPoliklinikaManola

madeži

Madeži i pigmentirane promjene kože zahtijevaju redovitu kontrolu jer se iza naizgled bezazlenih promjena ponekad mogu skrivati ozbiljnija stanja. U Poliklinici Manola provodimo detaljnu dermatoskopsku analizu svih madeža i pigmentacija – s ciljem ranog otkrivanja malignih promjena poput melanoma. Naš pristup temelji se na stručnosti, preciznoj dijagnostici i individualnom praćenju svake promjene kroz vrijeme.

nova era u ranom otkrivanju melanoma

  • FotoFinder ATBM Master

Madeži (naevusi)

Madeži, poznati i kao naevusi, su uobičajene kožne promjene koje nastaju uslijed nakupljanja stanica unutar kože, najčešće pigmentnih stanica – melanocita. Mogu biti urođeni (kongenitalni) ili se pojaviti naknadno tijekom života (stečeni). Iako su većinom benigni, određeni oblici madeža mogu predstavljati povećan rizik za razvoj melanoma – zloćudnog tumora kože.

Kako nastaju madeži?

Madeži su rezultat lokaliziranih nakupina stanica kože koje se razvijaju zbog genetskih mutacija i razvojnih grešaka. Vanjski čimbenici, osobito izlaganje UV zračenju u ranom djetinjstvu, također utječu na broj i izgled stečenih madeža. Studije pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom izlaganju suncu u prvom desetljeću života.

Kada posjetiti dermatologa?

Većina madeža je bezopasna i ne zahtijeva liječenje. Međutim, važno je obratiti pažnju na promjene u madežima, jer ponekad mogu predstavljati rani znak melanoma, zloćudnog tumora kože. Svaka promjena izgleda madeža – boje, veličine, oblika, svrbež, krvarenje ili izbočenje – zahtijeva dermatološku procjenu. Posebnu pozornost treba posvetiti ABCDE pravilima:

  • A – asimetrija
  • B – nepravilni rubovi
  • C – promjene u boji
  • D – promjer veći od 6 mm
  • E – evolucija, tj. promjena u izgledu

Uklanjanje madeža

Madeži se uklanjaju ako postoji sumnja na malignost, ako smetaju (npr. na mjestima trenja) ili iz estetskih razloga. Postupci uključuju kirurško uklanjanje (ekscizija), brijanje (shave metoda), lasersko uklanjanje ili elektrokoagulaciju.

Prevencija i praćenje

Najvažnija prevencija prekomjernog stvaranja novih madeža i zaštite od melanoma je izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu, osobito u djetinjstvu. Preporučuje se nošenje zaštitne odjeće i šešira, redovita primjena kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 50+) i izbjegavanje solarija.

Osobama s velikim brojem madeža, atipičnim madežima ili obiteljskom poviješću melanoma savjetuje se redovit dermatološki pregled i digitalno mapiranje madeža te samopregled jednom mjesečno.

Aktinička keratoza (AK)

Aktinička keratoza, poznata i kao solarna keratoza, je prekancerozna promjena kože koja nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja suncu. Smatra se ranim oblikom planocelularnog karcinoma kože. Najčešće se pojavljuje kod osoba sa svijetlom puti, koje su godinama bile izložene suncu, osobito starijih od 60 godina. Uobičajene lokalizacije uključuju lice, uši, vlasište, ruke i usne. Promjene se očituju kao grube, ljuskave mrlje ili zadebljanja, koja mogu biti boje kože, crvenkasta ili pigmentirana. Mogu biti nježne, bolne ili potpuno bez simptoma. Često su brojne i variraju u izgledu. Iako većina aktiničkih keratoza ne prelazi u rak, kod osoba s većim brojem promjena povećan je rizik razvoja planocelularnog karcinoma kože.

Iako se aktinička keratoza smatra prekanceroznom promjenom kože, važno je znati da dugotrajno oštećenje kože UV zračenjem može dovesti i do razvoja pravih malignih tumora kože. Jedan od najčešćih među njima je bazocelularni karcinom (BCC) – najrasprostranjeniji, ali ujedno i najmanje agresivan oblik raka kože.

Bazocelularni karcinom (BCC)

Bazocelularni karcinom je najčešći oblik raka kože i pripada skupini karcinoma keratinocita. Iako rijetko metastazira, može lokalno invazivno rasti i uzrokovati značajno oštećenje okolnog tkiva. Najčešće pogađa starije osobe, osobito muškarce, ali se javlja i kod mlađih. Glavni čimbenici rizika uključuju izlaganje UV zračenju, svijetlu put, česte opekline od sunca i oslabljeni imunitet. Bazocelularni karcinom se obično razvija kao spororastući čvorić ili ploča, najčešće ružičaste, boje kože ili pigmentirane. Može krvariti, krasiti se ili ulcerirati, osobito na licu, nosu, ušima i vratu.

Liječenje ovisi o veličini, lokaciji i vrsti tumora, a najčešće uključuje kirurško uklanjanje. Prognoza je izvrsna ako se tumor na vrijeme prepozna i liječi, no bolesnici imaju povećan rizik za razvoj novih tumora, uključujući i melanom.

#MadeziPoliklinikaManola

pričamo o bolestima i liječenju

Tretmani pigmentiranih promjena

12 listopada, 2025|

U Poliklinici Manola pristupamo tretiranju pigmentiranih promjena individualno, ovisno o vrsti, uzroku i dubini promjene, a terapije su prilagođene svakom pacijentu na temelju dermatološke procjene. Lentigo solaris, odnosno sunčane ili staračke pjege, najčešće tretiramo laserom

Vitiligo

12 listopada, 2025|

Vitiligo je kronični kožni poremećaj u kojem dolazi do gubitka pigmenta – melanina, što uzrokuje pojavu bijelih mrlja na koži. Smatra se da je riječ o autoimunoj bolesti, u kojoj imunološki sustav napada vlastite melanocite.

Melasma

12 listopada, 2025|

Melasma je dobroćudna, ali estetski izazovna hiperpigmentacija koja se uspješno liječi uz stručnu dermatološku procjenu i personalizirani pristup. To je poremećaj pigmentacije koji se najčešće javlja na licu, posebno kod žena s tamnijim tipom kože