Na području noktiju može se razviti više od 120 različitih tumora, tumoroznih tvorbi te reaktivno-degenerativnih promjena. Većina tih promjena je dobroćudna i može se kirurški ukloniti bez trajne deformacije nokta, pod uvjetom da je dijagnoza točno postavljena i da se poznaju osobitosti njihova rasta.
Najčešći uzrok promjene boje nokta je gljivična infekcija. Drugi čest uzrok pigmentacije je hematom, odnosno krvarenje ispod nokatne ploče. To se najčešće javlja nakon traume, primjerice zbog nošenja uske obuće, dugotrajnog hodanja ili intenzivne fizičke aktivnosti. Hematom se obično lako prepoznaje uz pomoć dermatoskopa.
Jedan od najsloženijih izazova u dijagnostici bolesti nokta jest razlikovanje dobroćudne od zloćudne pigmentacije nokta, odnosno prepoznavanje razlike između madeža i melanoma unutar ležišta nokta. U nekim slučajevima, čak ni dermatoskopski pregled ne omogućuje sigurnu dijagnozu. Tada se primjenjuje biopsija, kojom se u cijelosti uklanja pigmentirano žarište kako bi se histološkom analizom isključile maligne promjene.
- Subungvalni melanom – zloćudni tumor nokta
Subungvalni melanom je rijedak, ali agresivan oblik raka kože koji se razvija iz melanocita u matrici nokta. Najčešće se očituje kao tamna pigmentirana pruga u nokatnoj ploči, koja s vremenom postaje šira, osobito u proksimalnom dijelu nokta. Može se proširiti i na okolnu kožu, što se naziva Hutchinsonov znak. Dijagnoza subungvalnog melanoma potvrđuje se histološkom analizom, pri čemu se uočavaju difuzno nakupljeni melanin, atipični melanociti, pagetoidna proliferacija i izražene promjene u stanicama. Zbog opasnosti od metastaza i često kasne dijagnoze, subungvalni melanom zahtijeva pravovremeno prepoznavanje i kirurško liječenje. Prognoza ovisi o dubini invazije i brzini postavljanja dijagnoze.
- Onihopapilom – dobroćudni tumor nokta
Suprotno tome, onihopapilom je dobroćudna promjena nokatne matrice koja se obično javlja na jednom noktu. Očituje se kao uzdužna crvena pruga (eritronihija) od lunule do slobodnog ruba nokta. U nekim slučajevima promjena može imati bijelu ili smeđu boju, a na vrhu nokta može se javiti ljuštenje, raslojavanje ili podizanje ploče. Često su prisutna i mikroskopska krvarenja (splinter hemoragije), a dermatoskopski se uočavaju subungvalne ljuske. Iako rijedak, onihopapilom je važan jer može klinički nalikovati malignim promjenama. Stoga se kod sumnjivih ili progresivnih promjena preporučuje biopsija nokta radi potvrde dijagnoze. Liječenje se sastoji u kirurškom uklanjanju zahvaćenog dijela nokta i matrice, što obično dovodi do potpunog izlječenja. Ako se ne liječi, promjena u pravilu perzistira.
Zaključno, promjene na noktima mogu varirati od bezazlenih do ozbiljnih stanja, a njihovo pravovremeno prepoznavanje i pravilna dijagnostika ključni su za očuvanje zdravlja nokta i sprečavanje trajnih posljedica. U slučaju nejasnih pigmentacija ili tumorskih tvorbi, važno je potražiti mišljenje dermatologa, koji će procijeniti potrebu za daljnjom obradom ili zahvatom.
