Pušenje i koža

Dobro su poznati štetni učinci pušenja na zdravlje. Pušenje, odnosno duhanski dim može pospješiti bolesti brojnih organa. Znanstvena istraživanja dokazuju negativan utjecaj pušenja na srce i krvožilni sustav, pluća, kožu, reporoduktivno zdravlje, ulkusnu bolest…

Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Smatra se da pasivno pušenje u dječjoj dobi ima 4x štetniji učinak nego u dobi tinejdžera.

Štetan utjecaj pušenja na kožu posljedica je djeovanja na:

1. mikrocirkulaciju-grč malih krvnih žila,  čime se smanjuje dotok kisika u tkiva,
2. imunološka zbivanja: nikotin utječe na brojne imunološke procese u organizmu
3. bazalni metabolizam: nikotin ubrzava bazalni metabolizam

Kako je koža ogledalo zbivanja u organizmu, promjene na koži koje mogu nastati kao posljedica pušenja su:

Bore

Usljed djelovanja nikotina na mikrocirkulaciju i smanjenog dotoka kisika, dolazi do smanjene sinteze kolagena. Kolagen više nije pravilno raspoređen kao zategnuta mreža već opušten, vlakna su tanja i koža, posebice lica, dobiva  karakterističan melankoličan izgled. Lice pušača ubrzano stari, koža postaje suha, bez sjaja, blijeda i poprima karakterističnu sivo-žutu boju. Tipične bore pušača su duboke bore u nazolabijalnoj brazdi i bore oko usana. Starenje je kod pušača ubrzano: kod osoba koje aktivno puše dulje od 10 godina, na svakih 10 godina dodaje se 2.5 godine.

U korektivnoj kozmetologiji – kod punjenja bora (filera), mogućnost nastanka komplikacija kod pušača je 12.5 puta veća nego kod nepušača usljed promijenjene građe kolagena.

Atopijski dermatitis (AD)

Pušenje, usljed utjecaja na imunološka zbivanja može dovesti do pogoršanja AD u dječjoj dobi ili isprovocirati pojavu bronhitisa i astme u djece atopičara čiji članovi obitelji puše. Često se događa da za neuspješno liječenje AD u dječjoj dobi pacijenti krive liječnika, a problem leži u pasivnom pušenju djeteta (udisanju cigaretnog dima od strane djeteta koje živi u obitelji pušača). Opažen je značajan postotak preosjetljivoti na udisajne alergene i alergene iz hrane u dojenčadi čije majke puše. Studije potvrđuju značajnu povezanost aktivnih pušača i nastanka AD u odrasloj dobi.

Švedski znanstvenici su dokazali da su djeca s AD roditelja pušača izliječena samim boravkom na čistom zraku (udaljena od udisanja cigaretnog dima); odnosno da udisanje dima cigarete može uzrokovati ponovnu pojavu bolesti povratkom u   staro okruženje.

Hidradenitis supurativa (inverzne akne)

Znanstvene studije pokazuju da se inverzne akne (akne u području pregiba-pazusi, prepone, genitalna regija) znatno češće vide u muškaraca i žena pušača, nego kod nepušača. Utjecajem na funkciju neutrofila, nikotin mijenja aktivnost žlijezda znojnica i dolazi do pojave akni u pregibima.

Palmoplantarna  pustuloza

Oko 80% oboljelih od palmoplantarne pustuloze (gnojem ispunjene promjene na dlanovima i tabanima) su pušači. Naime pušači imaju 7.2 puta veći rizik nastanka ove bolesti od nepušača. Prestanak pušenja u oboljelih od ove bolesti obvezatan je dio terapije.

Psorijaza

Iako postoji dokazana povezanost psorijaze i pušenja, točan mehanizam njihove povezanosti nije do kraja razjašnjen.

 Otežano cijeljenje rana

U mnogim je studijama potvrđeno da pušenje usporava cijeljenje rana. Nikotin povećava razinu vazopresina, što ima negativan učinak na cijeljenje rana. To je svakako jedan od razloga zbog kojeg se preporuča prestanak pušenja  prije i nakon operativnog zahvata.

Planocelularni karcinom

Keratoakantom se znatno češće javlja u pušača, nego u nepušača.

Povezanost nastanka  planocelularnog karcinoma kože i pušenja je evidentna. Rizik se povećava s brojem cigareta koje osoba puši na dan i godinama pušenja. Nastanak planocelularnog karcinoma kože nastaje kao posljedica imunosupresivnog djelovanja pušenja.

Bazaliom-bazocelularni karcinom

Kod pušača je povećana  vjerojatnost nastanka bazalioma većih od 1 cm u promjeru i tzv.morfeiformnog oblika bazalioma.

Melanom

Nekoliko studija ukazuje da pušači imaju: 1. metastaze u inicijalnoj prezentaciji melanoma, 2. kraći vijek preživljenja nakon dijagnosticiranja melanoma, 3. češće  metastaze u visceralnim organima i 4. umiru ranije od melanoma nego nepušači. Sve navedeno je  posljedica učinka pušenja na imunološki sustav .

Anogenitalni karcinom

Istraživanja ukazuju na čvrstu povezanost pušenja i nastanka anogenitalnog karcinoma. Bez obzira na smještaj (vulva, vagina, cervix, anus, penis) znatno je češća pojava karcinoma na ovim lokalizacijama kod pušača, nego kod nepušača.

Promjene u usnoj šupljini

Mnoge od promjena na sluznici usne šupljine, uključujući karcinom usne su znatno češće u pušača. Pušenje je čimbenik rizika za nastanak karcinoma usnice, posebice ukoliko je kombiniran s intenzivnim izlaganjem suncu.

U nastanku svih karcinoma usne šupljine važnu ulogu ima pušenje, posebice ako je kombinirano s konzumacijom alkohola.

Leukoplakija se javlja češće kod pušača. U malom  postotku  pacijenata s leukoplakijom dolazi do zloćudne preobrazbe. Promjena karakteristična za pušače je tzv.  leukokeratoza tvrdog nepca koja se vidi gotovo isključivo kod pušača lule, a manifestira se kao jednolično zadebljanje sluznice tvdog nepca s brojnim crvenim, izbočenim točkama koje predstavljaju upaljene žlijezde slinovnice.

Leukokeratoza jezika je identičan fenomen smješten na jeziku.

Akutni nekrotizirajući ulcerozni gingivitis je pojava promjena u interdentalnim papilama, često povezana s krvarenjem, boli i neugodnim zadahom iz usta. Javlja se gotovo isključivo u pušača i povezana je s brojem cigareta koje u jednom danu osoba konzumira.

Ostale promjene

Pojava bljedoće prstiju ruku ili nogu prilikom izlaganja hladnoći. U posve razvijenom sindromu prsti najprije poblijede, potom postaju modri pa zatim crveni. Pritom bolesnik može osjećati trnce ili neugodu u prstima. Sindrom je odraz promjena u cirkulaciji. Pojava bljedoće prstiju ruku ili nogu prilikom izlaganja hladnoći. U posve razvijenom sindromu prsti najprije poblijede, potom postaju modri pa zatim crveni. Pritom bolesnik može osjećati trnce ili neugodu u prstima. Sindrom je odraz promjena u cirkulaciji.

Raynaudov sindrom je pojava bljedoće prstiju ruku ili nogu koja nastaje prilikom izlaganja hladnoći. Pušenje usljed djelovanja na mikrocirkulaciju može biti ko-faktor u nastanku ovog sindroma.

Buerger (Birgerova) bolest je kronična upalna bolest arterija i vena na rukama i nogama. Javlja se najčešće kod  mlađih muškaraca, ali se u posljednje vrijeme vidi i u žena. Prvi simptomi su hladnoća u nogama i bolovi u naporu, te noćni bolovi. Kasnije se javljaju bolne ulceracije i gangrena.

Žuto i smeđe obojani nokti i prsti na ruci u kojoj se drže cigarete, često se vide u pušača, posebice kod strastvenih pušača.

Žuto ili smeđe obojani vrhovi kose i zubi su također jedan od mogućih nalaza kod intenzivnih pušača.

Pušenje cigareta se smatra čimbenikom rizika za nastanak diskoidnog lupus eritematodesa.

Alergijski ili ne-alergijski kontaktni dermatitis  se češće  vide kod pušača.

HPV infekcija: slabljenje imunološkog sustava uslijed pušenja može potaknuti aktivnost HPV virusa i nastanak infekcije.