Koža je naš najveći organ i prva linija obrane od vanjskih utjecaja. No, kod nekih osoba ona reagira pretjerano i osjetljivo na inače bezopasne tvari iz okoliša. Alergijske kožne bolesti sve su češće, a mogu se javiti u bilo kojoj dobi – od dojenačke do starije životne dobi. Najčešće se očituju kao crvenilo, svrbež, osip ili ljuštenje kože, a uzroci su raznoliki: kozmetika, prehrambeni proizvodi, pelud, lijekovi, metali, pa čak i sunce. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i stručno vođenje ključni su za kontrolu bolesti i poboljšanje kvalitete života.
Atopijski dermatitis (AD)
Atopijski dermatitis je kronična, neinfektivna bolest kože koja se najčešće javlja u ranom djetinjstvu. Nastaje kao posljedica složene interakcije genetskih i okolišnih čimbenika. Ključno obilježje AD-a je narušena funkcija zaštitne barijere kože, najčešće zbog mutacije u genu za filagrin – protein koji ima važnu ulogu u očuvanju vlažnosti i otpornosti kože.
Bolest pogađa 10–15% djece, a sve je češća u urbanim sredinama razvijenih zemalja. U velikom broju slučajeva simptomi nestaju s odrastanjem, a do desete godine više od 90% djece više nema značajnih tegoba.
Kod gotovo svih pacijenata prisutna je izražena suhoća kože, a ekcemi su često crveni, ljuskavi i praćeni intenzivnim svrbežom. Svrbež može biti toliko jak da uzrokuje grebanje i dodatno oštećenje kože, što povećava rizik za sekundarne infekcije.
Za dijagnozu AD-a ključna je prepoznatljiva klinička slika, a dodatna laboratorijska obrada (alergotestiranje, IgE) indicirana je kod težih oblika.
U svakodnevnom životu vrlo je važno voditi računa o higijeni i njezi kože, izbjegavati provokacijske čimbenike (npr. vunu, sintetičku odjeću, visoke temperature, suhi zrak) i paziti na prehranu i izlaganje alergenima.
Numularni ekcem
Numularni ekcem je kožna bolest koja se češće javlja u odrasloj životnoj dobi, osobito između 50. i 70. godine života. Karakteriziran je pojavom okruglih ili ovalnih žarišta nalik kovanicama (lat. numulus = novčić), po čemu je i dobio ime.
Iako uzrok nije potpuno razjašnjen, vjeruje se da nastaje kao preosjetljiva kožna reakcija na unutarnje ili vanjske čimbenike – poput bakterijskih infekcija, kontakta s iritansima ili alergijama. Kod oboljelih često postoji i osobna ili obiteljska sklonost atopijskim bolestima poput astme ili atopijskog dermatitisa.
Koža osoba s numularnim ekcemom obično je osjetljiva i sklona suhoći. Simptomi se pogoršavaju izlaganjem hladnoći, stresu, suhom zraku, metalima, deterdžentima ili iritacijom kože. Često se promjene javljaju nakon ogrebotina ili traume kože.
Klinička slika uključuje male crvene mrlje koje se povećavaju i formiraju tipična žarišta promjera nekoliko centimetara. Najčešće su smještena na rukama i nogama, a ponekad i na trupu. Površina promjena može biti prekrivena mjehurićima, ljuskama ili krastama. Svrbež je obično vrlo izražen i često pogoršava stanje kože uslijed češanja.
Urtikarija (koprivnjača)
Urtikarija je kožna reakcija koja se pojavljuje naglo i očituje pojavom uzdignutih, crvenih i jako svrbljivih promjena na koži – urtika. Promjene su prolazne, najčešće nestaju unutar 24 sata, ali se mogu ponovno pojavljivati na drugim dijelovima tijela.
Bolest može biti akutna (traje kraće od 6 tjedana) ili kronična (traje dulje od 6 tjedana). U nekim slučajevima popraćena je i angioedemom, dubinskim oticanjem kože, često na licu, kapcima, usnama ili rukama.
Uzroci urtikarije su brojni: alergeni iz hrane (npr. orašasti plodovi, školjke, jaja), lijekovi (antibiotici, analgetici), fizički podražaji (hladnoća, toplina, pritisak), infekcije, stres ili autoimuni poremećaji.
Urtikarija često stvara nelagodu i može značajno utjecati na kvalitetu života, iako sama po sebi nije opasna. U rijetkim slučajevima, kada je dio sistemske alergijske reakcije, može ugroziti disanje i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis je upalna reakcija kože koja se javlja na mjestu izravnog kontakta s nadražujućom ili alergijskom tvari. Može biti:
iritativni – uzrokovan mehaničkim ili kemijskim nadražajem (npr. sapuni, deterdženti, kiseline),
alergijski – posljedica imunološke reakcije na određenu tvar (npr. nikal, parfemi, konzervansi, lateks).
Iritativni oblik je češći i javlja se brzo nakon kontakta. Alergijski oblik zahtijeva prethodnu senzibilizaciju – tijelo prvo mora “naučiti” prepoznati tvar kao štetnu, pa se reakcija javlja nakon ponovljenog izlaganja.
Simptomi uključuju crvenilo, oticanje, suhoću, mjehuriće i jak svrbež na mjestu dodira s iritansom ili alergenom. Promjene mogu zahvatiti ruke, lice, vrat ili druge dijelove tijela ovisno o izloženosti.
Kontaktni dermatitis često se javlja kod osoba koje su zbog prirode posla u čestom kontaktu s iritansima – zdravstveni radnici, frizeri, čistači, građevinari i dr.
